Filozofija, udžbenik

Ovaj se udžbenik za 4. razred gimnazije sastoji od osam poglavlja:

1. Postojanje i svijet
2. Spoznaja i znanje
3. Djelovanje i orijentacija
4. Društvo i politika
5. Stvaralaštvo i umjetnost
6. Znanost i objašnjenje
7. Um i tijelo
8. Jezik i značenje.

U skladu s općim načelima kurikularne reforme, ali i kurikuluma za nastavni predmet Filozofija, učenje i poučavanje filozofije je prije svega uvod u filozofski/e način/e mišljenja. Stoga se ovim udžbenikom nastoji pomaknuti težište učenja filozofije s učenja velike količine povijesnoga sadržaja i biografskih podataka koji tome ne pridonose na poticanje učenika na propitkivanje i filozofsko promišljanje. Temeljem toga, ovaj udžbenik u svim svojim dijelovima sadrži brojna pitanja i kutke za razmišljanje koji potiču na analizu pročitanoga te razvoj vlastitoga kritičkog mišljenja. Na ovaj se način vježba i uči kritičko mišljenje općenito kao i sposobnost autonomnoga mišljenja i djelovanja. Također, u udžbeniku se nalaze dodatni sadržaji u kutcima za one koji žele znati više, pri čemu i učenici i nastavnici mogu odabrati one koji ih zanimaju i koji su im značajni. Kako sva poglavlja udžbenika nisu obvezna, vodilo se računa o tome da sva izborna poglavlja sadrže najvažnije informacije o svim spomenutim filozofima spomenutim u tom poglavlju.

Za filozofsko mišljenje važno je i upoznavanje s izvornim filozofskim tekstovima. Stoga su u udžbenik uključeni kratki odlomci važnih filozofskih tekstova za određene teme, a opet tekstovi koji bi učenicima mogli biti razumljivi i zainteresirati ih za daljnje istraživanje teme, a možda i čitanje cijeloga teksta. Tu je velika uloga profesora koji će učenicima pojasniti određene filozofske stavove te im dati okvir određenoga razdoblja i razvoja ideja.

Udžbenik prate i digitalni sadržaji. Kako su neki od predstavljenih problema u udžbeniku kompleksni, u digitalnim su sadržajima dani dodatni materijali koji mogu pomoći razumijevanju, primjerice animirani video materijali u kojima se slikovito pojašnjava Platonova alegorija spilje ili Zenonov paradoks, te mnoštvo popratnih tekstova i kutaka za razmišljanje.

Svako od osam poglavlja počinje popisom ishoda, nakon čega slijedi uvodni tekst. U svakom se poglavlju nalaze i znakovi koji pokazuju da taj sadržaj prati dodatni digitalni sadržaj.  Također, u svim se poglavljima nalazi simbol koji upućuje na povezane sadržaje u drugim poglavljima te su ispod toga simbola navedene oznake povezanih poglavlja i cjeline. To pridonosi i tomu da se udžbenik ne mora čitati od početka do kraja, već da se svaka cjelina tretira kao zaokružena kako bi se mogla razumjeti samostalno.